in

Sličnosti i razlike: Crijevna viroza ili trovanje hranom?

Pravila liječenja i samopomoći

Tokom ljetnih mjeseci česte su probavne smetnje iza kojih nerijetko stoje virusi, a moguća su i trovanja hranom. Simptome je teško razlikovati, ali pravila liječenja su ista
Bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje i proljev obično se dovode u vezu s dva vrlo česta, no slična uzroka – trbušne (želučane/crijevne) viroze i trovanja hranom.

Šta je akutni infektivni gastroenteritis?

Takozvanu trbušnu virozu – tačnije, akutni infektivni gastroenteritis, najčešće uzrokuju rotavirusi i norovirusi, a prenose se kontaktom sa zaraženom osobom, prljavim rukama, kontaminiranim predmetima (primjerice, priborom za jelo) i hranom.
Infektivne čestice nalaze se u stolici zaraženih osoba te je neodgovarajuća higijena ruku te prostora i predmeta osnovni preduvjet za daljnje širenje bolesti. Oba virusa su iznimno otporna na vanjske uvjete, a ujedno su i vrlo zarazni – potrebno je vrlo malo klica da uzrokuju bolest.
Klice dospijevaju u organizam unošenjem u usta, primjerice, doticanjem hrane (ili, naravno, usta) neopranim rukama. Rotavirus, koji je češći kod djece, može se širiti i, primjerice, igračkama koje mlađa djeca rado stavljaju u usta. Dok se rotavirus obično povezuje s infekcijama u dječjoj dobi, norovirus je češći kod odraslih osoba.

Zaraza ovim virusima moguća je tokom cijele godine. Prijenos bolesti je moguć je i kontaktom s osobom koja još ne pokazuje simptome, iako je period inkubacije kratak, obično od 24 do 48 sati.
Česta trovanja hranom ljeti
Infektivno otrovanje hranom može biti uzrokovan konzumacijom hrane u kojoj se nalaze klice ili njihovi toksini. Najčešći mikrobiološki „krivac“ su bakterije i njihovi toksini. Njihovom umnožavanju pogoduju više temperature, pa su otrovanja hranom osobito česta ljeti te pri neodgovarajućem skladištenju (izvan hladnjaka) ili nedovoljnoj termičkoj obradi određenih namirnica.

Osobito je važno znati da je hrana u kojoj su se umnožile bakterije ili nagomilali bakterijski toksini uglavnom nepromijenjena izgleda, okusa i mirisa. Otrovanje bakterijskim toksinima najčešće je uzrokovano takozvanim enterotoksinima bakterije Staphylococcus aureus, zlatnog stafilokoka.
Iznimno su otporni na visoke temperature te se naknadnim kuhanjem ne uništavaju.
Salmoneloze i kampilobakterioze su bakterijske bolesti koje se obično povezuju s konzumacijom hrane u kojoj su se umnožile bakterije. Rizične skupine namirnica za pojavu salmoneloza su jaja, odnosno jela čiji su sastojci termički neobrađena jaja (kao što su određeni kremasti kolači), majoneza, termički slabije obrađeno meso i mesne prerađevine, pa čak i nepasterizirani mliječni proizvodi.

Prilikom higijenski neodgovarajuće pripreme hrane, moguće je onečišćenje i drugih namirnica. Rizik se povećava duljim stajanjem hrane na sobnoj temperaturi. Izvor salmonela je i čovjek – oboljela osoba ili asimptomatski kliconoša, koji se ne pridržava higijenskih mjera poput pranja ruku.
Zaraza kampilobakterom najčešće se povezuje s jedenjem nedovoljno termički obrađenog mesa, osobito peradi, ali i nepasteriziranog mlijeka.

Budući da se nabrojenim klicama mogu kontaminirati i druge namirnice te da uz ove uzročnike postoje i drugi, iako nešto rjeđi, u rizičnu skupinu ubraja se i neoprano voće i povrće, termički neobrađene školjke te nedovoljno kuhana riža.

Kako razlikovati trbušnu virozu od trovanja hranom?

Simptomi akutnog virusnog gastroenteritisa i trovanja hranom vrlo su slični – mučnina, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu koji mogu biti i grčeviti, a moguća je pojava i vrućice, umora, slabosti, pa i bolova u mišićima i glavobolje.
Samo temeljem simptoma teško je razlikovati „trbušnu virozu“ od trovanja hranom. Simptomi i znakovi otrovanja hranom stafilokoknim enterotoksinom javljaju se vrlo brzo, unutar nekoliko sati nakon konzumacije Ako je uzročnik salmonela ili norovirus prisutan u namirnicama, inkubacija traje približno 12-48 sati, dok je inkubacijski period nešto dulji (1,5 – 7 dana) ako se radi o kampilobakteriozi.

Dakako, ako je više ljudi jelo istu hranu (primjerice, hranu koja je dugo stajala na sobnoj temperaturi), te razvilo navedene simptome u sličnom vremenskom okviru, najvjerojatnije se radi o trovanju hranom.
Zaraza virusima uzročnicima akutnog infektivnog gastroenteritisa javlja se nakon kontakta sa zaraženom osobom, odnosno unosom virusa s površine ili prljavih ruku onečišćenih virusnim česticama. Simptomi infekcije rotavirusom ili norovirusom obično se javljaju nakon jednog ili dva dana.

Postupak liječenja je isti

Iako je nerijetko teško razlikovati otrovanje hranom od „trbušne viroze“, liječenje je isto – pravilna i pravovremena rehidracija, odnosno nadoknada izgubljene tekućine. Proljevom i povraćanjem se, osim vode, gube i elektroliti te je neophodna njihova odgovarajuća nadoknada. Konzumacijom samo vode (ili čaja) se ustvari ne „popravlja“ dehidracija, već se pojačava disbalans elektrolita i narušava stanje.
Najsigurnije rješenje su oralni rehidracijski pripravci koji se mogu nabaviti u ljekarnama. Na tržištu postoje pripravci različitih proizvođača, a za djecu su osobito pogodni oni citrusnih aroma (koje djeca zbog ugodnijeg okusa lakše prihvaćaju). Samim rehidracijskim otopinama se ne bi smjeli dodavati drugi sastojci, poput šećera ili sokova jer se time gubi njihov optimalni, balansirani sastav. Takvi pripravci bi trebali biti sastavni dio svake kućne ljekarne, te bi ih trebalo početi uzimati već pri prvim znakovima proljeva ili povraćanja da se izbjegne stanje dehidracije.

Prehrana tokom oporavka

Više se ne preporučuju restriktivne dijete, već bi se, prema rezultatima studija, trebale unositi namirnice koje bolesnik inače jede, a u tom ih trenutku podnosi. Potrebno ih je konzumirati u obliku manjih, češćih obroka.
Naravno, jako začinjena hrana, pržena hrana ili namirnice koje inače osobi izazivaju određene probavne smetnje se ne preporučuju, već je uglavnom podnošljiviji izbor laganija hrana poput različitih vrsta juha ili namirnica koje obiluju škrobom, poput mrkve, krompira, riže, ali uz dodatak soli.

Takozvana BRAT dijeta, od engleskog akronima Bananas, Rice, Applesauce, Toast, koja uključuje banane, rižu, umak od kuhanih jabuka i dvopek godinama se smatrala učinkovitom pri pojavi proljeva i povraćanja, no novija istraživanja nisu potvrdila njezinu značajnu korist. No, ako bolesnik preferira i u uvjetima „trbušne viroze“ ili trovanja hranom podnosi navedene namirnice, one se, dakako, smiju konzumirati. Dojenče bi, ako je to moguće, i dalje trebalo hraniti majčinim mlijekom (uz rehidracijsku otopinu prikladnu za dob), piše adivahr.

Vjerski ili svjetski? – Roboti umjesto vjerskih vođa

Za tren oka: Najbrži kolač na svijetu!