in

COVID-19 i djeca: Simptomi i posljedice

Ljekari kažu da studija uliva nadu

Medicinske studije u Evropi o djeci oboljeloj od COVID-19 su rijetke. Preminulo je četvoro od 582 djece, od čega je dvoje imalo prateće bolesti.

Simptomi su generalno blagi, a pojedinca djeca koja su testirana na koronavirus nisu ih pokazivala. Međutim, jedno od desetoro dece završilo je na intenzivnoj nezi.
Ljekari kažu da studija uliva nadu, ali da naučnici tek treba da pronađu najadekvatniju terapiju za djecu koja razviju najteži oblik bolesti.

Šta pokazuje studija?

Tim istraživača, koje predvode naučnici iz Instituta pri dječijoj bolnici Great Ormond Street u Londonu, pratio je stanje 582 djeteta uzrasta od 3 do 18 godina iz 25 evropskih zemalja. Sva ova djeca imala su pozitivan test na COVID-19 na vrhuncu epidemije u aprilu. Četvrtina je imala prateće zdravstvene probleme.

Među četiri preminula djeteta (0,69 odsto uzorka), nijedno nije bilo mlađe od 10 godina, a dvoje među njima imalo je druge bolesti. Više od polovine djece obuhvaćene studijom bilo je na bolničkom liječenju, dok je 8 odsto završilo na intenzivnoj njezi.

Kakve simptome su djeca imala?

Djeca su najčešće imala groznicu (65 odsto), infekciju gornjeg dijela respiratornog trakta (54), upalu pluća (25) i gastrointestinalne simptome (22 odsto). Pojedina djeca (16 odsto), koja su uglavnom testirana jer su bila u kontaktu sa zaraženom osobom, nisu pokazivala nikakve simptome.

Kakve su posljedice?

Naučnici ističu da je stopa smrtnosti među djecom značajno niža nego što studija pokazuje, s obzirom na to da pojedina djeca, kod koje su se pojavili blagi simptomi, još nisu bila testirana za vrijeme studije. Oni dodaju da je potrebno da prikupe još podataka kako bi pomogli ljekarima u odabiru najbolje terapije za djecu koja obole od COVID-19.

Doktor Mark Tebrueg, sa Instituta Great Ormond Street, kaže da je kod većine djece i mladih zabilježen samo blaži oblik bolesti. „Ipak, nezanemarljiv broj djece imao je teški oblik COVID-19, koji je zahtijevao intenzivnu njegu. Na to bi trebalo uzeti u obzir prilikom planiranja i određivanja prioriteta zdravstvenih resursa kako se pandemija dalje bude razvijala”, rekao je.

Djeca koja su bila zaražena drugim respiratornim virusima pored COVID-19 češće su morala na intenzivnu njegu.

„To bi moglo imati značajne implikacije na predstojeću zimu, kada se češće javljaju infekcije poput prehlade i gripe”, kaže dr. Begona Santijago-Garsija iz Univerzitetske bolnice Gregorio Maranon u Madridu.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu The Lancet Child and Adolescent Health journal, prenosi BBC.

Neobični hobi: Od odbačene ribarske opreme izrađuju stolice

Znate šta se dešava sa organizmom kada ne unosite dovoljno vode